Zemljovid - Ukrajina

Svijet  > Europa > Ukrajina
Datoteka (2,600 x 1,764 Točka (računalna grafika),  File Size : 1.48 MB,  File Format : image/png)

260 x 176 Točka (računalna grafika) |  650 x 441 Točka (računalna grafika) |  1,300 x 882 Točka (računalna grafika) |  1,950 x 1,323 Točka (računalna grafika) |  2,600 x 1,764 Točka (računalna grafika)

Zemljovid - Informacija
Moderna povijest Ukrajine započinje u sklopu dominacije Istočnih Slavena i stvaranja prve istočnoslavenske države Kijevske Rus'i u 9. stoljeću. Ukrajina tada predstavlja kulturno i političko središte srednjovjekovnog istočnoslavenskog stanovništva i sve do 12. stoljeća biva najveća i najmoćnija država u Europi. Ukrajina danas predstavlja dom prve moderne demokracije, koja se manifestirala kroz republikansku formu Zaporoške republike, osnovane sredinom 17. stoljeća, nakon ustanka ukrajinskog hetmana Bogdana Hmeljnickog. U Velikom sjevernom ratu, Ukrajina je podjeljena između nekoliko moćnih vojnih sila, a tijekom 19. stoljeća, najveći dio teritorija Ukrajine je potpao pod vlast Ruskog Carstva, dok se ostatak našao pod vlašću Austro-Ugarske.

Nakon pokušaja uspostavljanja ukrajinske neovisnosti kroz stvaranje Ukrajinske Narodne Republike tijekom Prvog svjetskog rata, 1922. stvorena je Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika pod vlašću ukrajinskih boljševika. Ukrajina je 1945. bila jedan od osnivača značajne međunarodne organizacije Ujedinjenih Naroda. Nakon Drugog svjetskog rata Ukrajina je obuhvatila svoje zapadne regije Galiciju, Bukovinu i Zakarpatje na kojima su također živjeli etnički Ukrajinci, a 1954. formirane su današnje granice države koja uključuje i poluotok Krim na sjevernoj obali Crnog mora. Svoju potpunu nezavisnost Ukrajina stječe raspadom Sovjetskog Saveza 1991., nakon čega prelazi na tržišnu ekonomiju što se odrazilo bolnom osmogodišnjom recesijom. Nakon 2000. godine ukrajinska ekonomija se počela stabilizirati i zabilježen je godišnji rast BDP-a od 24 posto. Ukrajina danas predstavlja jedno od najdimaničnijih gospodarskih tržišta na svijetu.

Terminologija: Govoreći danas o povjesnom terminu ''Rus’'' koji je najkasnije od 7. stoljeća prisutan u ukrajinskoj povijesti; zatim državama Kijevskoj Rus’i (lat. Rutenija; prema nazivu Rus') - ''Zaporoškoj Republici'' - Ukrajinskoj Narodnoj Republici - Sovjetskoj Ukrajini, i neovisnoj Ukrajini kakvu danas poznajemo – govorimo o istom prostoru odnosno istoj državi koja je često pod različitim pritiscima i okolnostima drugačije imenovana, ponekad u političkom ili regionalnom kontekstu, ali u glavnini je obuhvaćala kulturološki isti slavenski narod kojeg danas poznajemo kao Ukrajince.

Neovisno o tome što su kroz povijest Ukrajinu u nekim zapadnim europskim izvorima (također jugoslavenskim) često poistovijećivali s današnjom Rusijom, oslovljavajući je pritom »Starom Rusijom«, »Zapadnom Rusijom« i sličnim terminima, hrvatske termine Rus' (Rusini) i Rusija (Rusi) ovdje treba razlikovati jer nisu isti već se odnose na dva različita naroda i dvije različite zemlje. Ukrajinski kulturni identitet od samih početaka razvijao se u nešto drugačijem okruženju od onog ruskog te je do danas ostao neprestano povezan s europskim kulturno-civilizacijskim mijenama, često u izravnom dodiru s zapadnoslavenskim, baltičkim i drugim zapadnoeuropskim narodima. Ukrajinci svojim metalitetom i kulturnom baštinom pripadaju srednjoeuropskom (ujedno pribaltičkom) krugu naroda, a najsličniji narodi su im Bjelorusi, Poljaci, Balti i naravno Rusi s kojima intenzivno dijele povijesna zbivanja posljednjih 300 godina.

Zbog specifičnog zemljopisnog položaja, Ukrajinu kroz povijest često zovu «zemlja moćnih rijeka», jer je njima oduvijek povezivala vikinška i ukrajinska plemena - europski skandinavski sjever i toplo Crno more u koje se te moćne rijeke sljevaju. Također ju zovu «europska žitnica» jer je u velikom obimu blagoslovljena plodnom zemljom crnicom. Mnogi europski posjetitelji Ukrajinu stoljećima imenuju melodičnom «zemljom slavuja», a u carskim krugovima Ruskog imperija imenovana je «slavenskom Italijom» radi svojega iznimnog doprinosa u razvoju unikatne slavenske kulture.
Zemljovid - Autorsko pravo
Creative Commons CC BY-SA 3.0 US  (Author : Peter Fitzgerald)
Facebook
Zemljovid - Ukrajina
Zemljovid - Ukrajina - 2,600 x 1,764 Točka (računalna grafika) - 1.48 MB - Creative Commons CC BY-SA 3.0 US
2,600 x 1,764  Točka (računalna grafika) -  1.48 MB
Zemljovid - Ukrajina - 2,000 x 1,488 Točka (računalna grafika) - 1.4 MB - Javno vlasništvo
2,000 x 1,488  Točka (računalna grafika) -  1.4 MB
Zemljovid - Ukrajina - 1,720 x 1,157 Točka (računalna grafika) - 1.14 MB - Creative Commons CC BY-SA 3.0 US
1,720 x 1,157  Točka (računalna grafika) -  1.14 MB
Zemljovid - Ukrajina - 1,546 x 1,038 Točka (računalna grafika) - 284.96 KB - Creative Commons CC BY-SA 3.0 US
1,546 x 1,038  Točka (računalna grafika) -  284.96 KB
Zemljovid - Ukrajina - 1,034 x 1,080 Točka (računalna grafika) - 273.08 KB - Javno vlasništvo
1,034 x 1,080  Točka (računalna grafika) -  273.08 KB
Zemljovid - Ukrajina - 1,000 x 1,045 Točka (računalna grafika) - 248.28 KB - Javno vlasništvo
1,000 x 1,045  Točka (računalna grafika) -  248.28 KB